U organizaciji Asocijacije za demokratske inicijative (ADI) i Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, i uz tehničku podršku USAID Projekta razvoja sektora pravosuđa II, održana je 26. aprila 3. Konferencija Mreže pravde ‘Ljudska prava i pravosuđe’ u Sarajevu. Konferenciji je prisustovalo oko 90 predstavnika sektora pravde, izvršne i zakonodavne vlasti, kao i predstavnici civilnog društva i međunarodne zajednice u BiH.
Konferenciju je otvorila Snježana Ivandić Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative (ADI), zahvalivši se na velikom interesu javnosti za aktivnosti Mreže pravde i preporuka u oblasti javnih politika u pravosuđu koje su nastale kao rezultat monitoringa aktivnosti članica-organizacija Mreže pravde. Potom se učesnicima obratio gdin. Gerald Meyerman, šef USAID-ovog Projekta razvoja sektora pravosuđa II (USAID JSDP II), koji je govorio o važnosti uloge i podrške civilnom društvu u reformskim procesima u sektoru pravde. Tokom uvodnog obraćanja učesnicima, Saša Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, predstavio je dvogodišnje aktivnosti Mreže pravde u oblasti praćenja Univerzalnog periodičnog pregleda UN Vijeća za ljudska prava.
U radnom dijelu Konferencije, predstavljen je izvještaj Mreže pravde Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Izvještaj o provedbi preporuka iz oblasti pravosuđa u BiH Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP) Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija za period 2011. – 2012. godine koje su pripremili predstavnici članica-organizacija Mreže pravde u BiH na osnovu monitoringa u protekle dvije godine i izvještavanja o provedbi preporuka UN-a prema BiH u oblasti pravosuđa, a koji istovremeno prati i obaveze i napredak ka EU integracijama u navedenim oblastima.
U tu svrhu prvo se učesnicima obratila Elma Demir iz Asocijacije za demokratske inicijative na temu nezavisnosti pravosudnih institucija, te je ukazala na problematiku finansiranja pravosudnih institucija, uticaja izvršne vlasti i politike na pravosuđe, i osvrnula se na percpeciju građana o nezavisnosti pravosuđa. U ime autorica koje su pripremile poglavlje pomenutog Izvještaja o nezavisnosti nosioca pravosudnih funkcija, učesnicima se obratila Jasmina Omičević iz Udruženja stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH, ukazujući na stanje primjene mjera koje se odnose na položaj sudija i tužilaca u pravosudnom sistemu i trenutni proces imenovanja i izbora sudija, disciplinski postupak i regulativu koja utvrđuje trenutni materijalni status nosioca pravosudnih funkcija. Na kraju prezentacije, gđa. Omićević predstavila je niz preporuka kako bi se navedeni procesi mogli unaprijediti u cilju transparentnijeg imenovanja sudija i tužioca.
Na temu dijela Izvještaja pod nazivom Tranzicijska pravda, Maja Šoštarić iz organizacije Impunity Watch, predstavila je preporuke koje se odnose na implementaciju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, sankcionisanje silovanja počinjenog tokom rata, zaštitu svjedoka u predmetima ratnih zločina pred sudovima BiH, te usvajanje Državne strategije za tranzicijsku pravdu. Gđica. Šoštarić ukazala je na sporu implementaciju reformskih procesa u ovoj oblasti, sporo procesuiranje ratnih zločina, te na potrebu efikasnije zaštite svjedoka u predmetima ratnih zločina.
U dijelu Konferencije koji se odnosi na predstavljanje dijela Izvještaja Efikasna zaštita ljudskih prava kroz pravosuđe, prisutnima se prvo obratila Maja Sahadžić iz Udruženja za međunarodno pravo koja je ukazala na probleme kada je u pitanju pristup pravdi manjinama i sankcionisanje trgovanja ljudima u BiH. Potom je Milena Savić, direktorica Centra informativno-pravne pomoći iz Zvornika, predstavila preporuke u vezi obuke nosioca pravosudnih funkcija iz oblasti ljudskih prava i primjene međunarodnih standarda, te ukazala na potrebu većeg broja obuka iz ove oblasti kao i uključivanje nevladinih organizacija u identifikaciju istih. Na kraju, Edina Pirija iz Udruženja tužilaca FBiH predstavila je poglavlja Izvještaja koja obrađuju tematiku slobode govora i mišljenja i sankcionisanja govora mržnje, te ukazala na potrebu za efikasnijom pravnom zaštitom ovih prava.
Učesnici Konferencije su tokom diskusije naglasili i potrebu jačanja zaštite prava djece u Bosni i Hercegovini s obzirom da su mnoga ugrožena, te da se situacija pogoršava a da će djeca biti ona koja će najviše snositi posljedice neodgovornosti nadležnih da provedu reforme. Otvoreno je i pitanje diskriminacije konstituivnih manjina koje su evidente u sredinama u kojima su i neki konstituvni narodi manjine te se diskirminiraju u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i sl. Tokom diskusije konstatovano je da dolazi i do diskriminacije gluhih osoba u sektoru pravde iako je usvojen Zakon o znakovnom jeziku. Pravne informacije se ne objavljuju na znakovnom jeziku, pa čak i prevod dnevnih informacija kasni po nekoliko dana. Također, ukazano je i na činjenicu sve evidentnije diskriminacije i marginalizacije socijalno ugroženih kategorija stanovništva, posebice penzionera, ovisnika i oboljelih. Primjera radi, iako je Ustavni sud BiH naložio Federaciji BiH isplatu penzija penzionerima u Republici Srpskoj, a u skladu sa dogovorom koje su entitetski zavodi za PIO/MIO potpisali 2003. godine, još uvijek penzioneri ne mogu da ostvaruju pravo na penziju prema mjestu gdje su im uplaćivani doprinosi. Tokom diskusije naglašen je i problem niskog stepena povjerenja građana u pravosudne institucije. Akademsko istraživanje koje je nedavno provedeno sa žrtvama rata i osuđenicima za ratne zločine, pokazuje da velika većina njih nema povjerenja u pravosuđe i vjeruju da se sudske odluke često donose pod političkim pritiscima. Interesantna je činjenica da je tokom Konferencije konstatovano da se pritisci i miješanje u rad pravosudnih institucija provode i od strane međunarodne zajednice koja time otežava lokalnim akterima da pronađu efikasna rješenja. Ukazano je i na činjenicu sve većeg praćenja i prisluškivanja građana od strane obavještajnih službi u BiH, te da je potrebno raditi na zaštiti privatnosti. Pored navedenog, konstatovano je da veoma mali broj predmeta se nalazi na sudovima vezano za zloupotrebu službenih funkcija, a poznato je da su ovakva kršenja zakona česta. Ipak, dodano je da optužbe na račun sudija i tužilaca trebaju biti argumentovane, te se svaka žalba na rad istih treba uputiti nadležnoj instituciji odnosno Uredu disciplinskog tužioca VSTV-a BiH. U cilju rješavanja navedenih problema, predloženo je jačanje uloge organizacija civilnog društva u pravosuđu, te jačanju kapaciteta istih kako bi mogle odgovoriti ovome zadatku. Posebice je važno u daljnjim reformama pravosuđa uključivati organizacije civilnog društva, a posebno profesionalna udruženja.
U okviru Konferencije održana je i konferencija za medije, na osnovu koje je održana Konferencija Mreže bila i medijski popraćena, te je zabilježen veći broj objava u elektronskim medijima, kao što prikazuje provedena medijska analiza. Na kraju Konferencije prikazana je i TV dokumentarna emisija „Nezavisno pravosuđe u BiH: Pravda u službi građana“ koja je emitovana 13. aprila, 2012. godine u 19:45h na BHTV1, u okviru produkcije Asocijacije za demokratske inicijative (ADI) i Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu – u ime Mreže pravde u BiH – uz tehničku podršku USAID-ovog Projekta reforme sektora pravosuđa (USAID JSDP II).
